GIOVANNI BATTISTA PIRANESI
Veduta trga Monte Cavallo, Kvirinal, oko 1773.
Veduta della Piazza di Monte Cavallo, Quirinale
iz serije Vedute di Roma, 1745. ili 1747. – 1778.
bakropis
476 x 707 / 543 x 780 mm (obrezani list)
ručno rađeni papir
signatura dolje lijevo ispod prikaza: Cavalier Piranesi del. e inc.
natpis na svitku dolje lijevo na prikazu (legenda): Veduta della Piazza di Monte Cavallo / 1. Palazzo Ponteficio, 2. Strada che conduce a Porta Pia / 3. Palazzo della Consulta 4. Statue Colossali di / Prasitelle, e Fidia, 5. Palazzi della Famiglia Pntificia
I. stanje ploče
podrijetlo: zbirka Ivković
inv. br. KG HAZU 3059
Pogled na trg Monte Cavallo na Kvirinalu pripada nizu slobodnih grafičkih listova koji čine kultnu seriji Vedute di Roma. Prema recentnim istraživanjima, pretpostavlja se da Giovanni Battista Piranesi započinje raditi na seriji u Rimu prije drugog odlaska u Veneciju, oko 1745. (vidi. Battaglia, 2006., str. 119), a ne, kako se donedavno smatralo, poslije povratka iz Venecije oko 1747., i da na njoj radi gotovo do kraja života. Ovaj otisak pripada velikim kasnim vedutama nastalima u posljednjem stvaralačkom razdoblju (1770. – 1778.), u kojem njegove vizije imperijalnog i ´suvremenog´ Rima dosežu apsolutni vrhunac umjetničke interpretacije. U neposrednoj blizini zgrade Konjušnice (Scuderia) povišeno motrište iznad kolosalnih antičkih dioskura Kastora i Polideuka, u legendi krivo imenovanih kao skulpture Fidije i Praksitela, otvara s jedne strane širok pogled na trg Monte Cavallo i okolna zdanja, među kojima dominira Papinska palača (Palazzo Ponteficio danas Palazzo del Quirinale), dok se s druge strane otvara dalekosežan pogled na ulicu Strada Pia. Zahvaljujući osobitoj opažajnoj moći te blagom odstupanju od topografske stvarnosti, Piranesi je uspio iz relativne blizine istovremeno uključiti sve bitne građevine trga, kolokvijalno nazivanog Monte Cavallo zbog božanskih kipova prikazanih u kroćenju konja, i osigurati silovit prodor u dubinu ulice koja vodi do gradskih vrata Porta Pia. Iako među šest veduta u kojima se Giuseppe Vasi i Giovanni Battista Piranesi preklapaju (Rosenfeld, 2006., str. 74) nije naveden ovaj otisak jer nema isto polazišno mjesto motrišta, ipak možemo prepoznati određene dodirne točke s Vasijevom vedutom Palazzo pontificio sul Quirinale objavljenom 1754. u četvrtoj knjizi o najljepšim rimskim palačama. Upravo usporedbom listova dvojice majstora ovoga žanra možemo u potpunosti shvatiti Piranesijev kultni status te dokraja spoznati njegovu moć umjetničke interpretacije koja čak i u komercijalnim otiscima probija sve dotadašnje konvencije vedutističke produkcije.
Vedute su bile ´posljednji modni krik´ kod kozmopolitskih putnika i kolekcionara, zbog čega je kod svih sto trideset i pet matrica nastalih za Piranesijeva života, pa i kasnije, na otisnutim listovima zabilježeno više stanja. Prema detaljnom katalogu A. M. Hinda, za Pogled na trg Monte Cavallo na Kvirinalu zabilježena su ukupno četiri stanja ploče; naš otisak s naslovom, legendom i signaturom s titulom viteza Cavalier Piranesi del. e inc. odgovara prvom stanju matrice i najveći je Piranesijev otisak ove serije u Kabinetu grafike.
U Rimskim vedutama ovom otisku prethodi još jedan raniji pogled na trg Monte Cavallo, visokog očišta i motrišta iz bočne ulice, pogleda usmjerenog na gigantske kolose. Veduta della Piazza di Monte Cavallo (H. 15), prema Hindu, nastala je 1750. i za nju postoji vjerojatnost nešto kasnije datacije, ali svakako prije 1765. godine, kada je Piranesi imenovan vitezom (Cavaliere), što je titula koju je s ponosom potpisivao, a koja nije navedena u signaturi te vedute.
Katalog raisonné: H. Focillon, kat. 732; A. M. Hind, kat. 103; J. Wilton – Ely, kat. 236; L. Ficacci, kat. 974.
Ana Petković Basletić