GIOVANNI BATTISTA PIRANESI
Veduta dviju crkvi: Gospe od Loreta i sv. Imena Marijina u blizini Trajanova stupa, oko 1762.
Veduta delle sue Chiese, l’ una detta della Madonna di Loreto l’ altra del Nome di Maria presso la Colonna Trajana Salita al monte Quirinale,
iz serije Vedute di Roma, 1745. ili 1747. – 1778.
bakropis
432 x 691 / 538 x 787 mm (obrezani list)
ručno rađeni papir
signatura na svitku dolje na sredini prikaza, dolje lijevo ispod natpisa: Piranesi F.
adresa na svitku dolje na sredini prikaza, dolje desno ispod natpisa, nije potpuna: Si vende presso l’ Autore a paoli due e mezzo
natpis svitku dolje na sredini prikaza (legenda): Veduta delle sue Chiese, l’ una detta 1 della Madonna di Loreto l’ altra 2 del Nome di Maria / presso 3 la Colonna Trajana 4 Salita al monte Quirinale
I. stanje ploče
podrijetlo: zbirka Ivković
inv. br. KG HAZU 3057
Pogled na dvije crkve: Gospe od Loreta i sv. Imena Marijina u blizini Trajanova stupa pripada listovima serije s prikazima antičkog i ´suvremenog´ Rima Vedute di Roma. Na toj seriji, kultnog statusa, Giovanni Battista Piranesi radi gotovo do kraja života. Do sada su znanstvenici i istraživači Piranesijeva djela i života smatrali kako umjetnik na seriji počinje raditi u Rimu poslije drugog boravka u Veneciji, dakle oko 1747., međutim R. Battaglia iznosi tezu da bi početak rada na seriji mogao biti i raniji, odnosno u Rimu prije njegova drugog odlaska u Veneciju, dakle oko 1745. (vidi. Battaglia, 2006., str. 119). Grafike objavljuje uglavnom kao slobodne listove, koje, zbog tržišne potražnje, gdjekad uvezuje u sveske zajedno s grafikama iz nekih drugih serija. Do trenutka primanja u Akademiju San Luca u Rimu (1761.) Piranesi je objavio gotovo šezdesetak veduta iz ove serije (Hind, str. 6, 30). Zbog njihove iznimne popularnosti kod kozmopolitskih putnika i kolekcionara, svih sto trideset i pet matrica, pa čak i dvije s kojima Francesco nadopunjava konačan broj serije, za Piranesijeva života, a i kasnije, doživjelo je brojna stanja zabilježena na otisnutim listovima. Prema detaljnom katalogu A. M. Hinda za Pogled na dvije crkve: Gospe od Loreta i sv. Imena Marijina u blizini Trajanova stupa zabilježena su ukupno četiri stanja ploče; naš otisak, s cijenom lista, bez adrese, ali s navodom da se može kupiti kod autora, odgovara prvom stanju matrice.
Motiv Trajanova stupa, trijumfalnog stupa koji je car Trajan podigao nakon osvajanja provincije Dacije i u čijem je podnožju položena careva urna, Piranesi radi i za seriju Antichità Romane (1756.), Colonna Trajana a ripari fatti dal Pontefice Sisto V […] (F. 200). Sličan pogled iz serije rimskih starina, ali vertikalnog i suženog kadra, Piranesi donosi u još jednom ranijem pogledu iz serije rimskih veduta (F. 798, H. 51). Na svim tim listovima glavni je motiv Trajanov stup, neizostavno uprizoren uz crkvu sv. Imena Marijina koja je izgrađena u 18. stoljeću i podignuta na mjestu nekadašnje crkve sv. Bernarda. Piranesi se temi Trajanova stupa opet vraća između 1773. i 1775. posvećujući mu monografsku seriju La colonna Traiana, objavljenu kao prvi dio trodijelnog izdanja Trofeo o sia magnifica colonna coclide di marmo.
U ovoj veduti iz 1762. Piranesi mijenja usmjerenje pogleda koji se sad otvara na Trg Gospe od Loreta (Piazza della Madonna di Loreto). Promjenom motrišta dolazi do inverzije motiva pa umjesto Trajanova stupa, vidljivog tek u daljini, u dijagonalnoj kompoziciji pogleda na trg dominiraju crkva Gospe od Loreta iz 16. st. i njezina arhitektonska inačica, crkva sv. Imena Marijina, kolokvijalno zvana ´blizanka´. Blagim odstupanjem od realnog očišta i suodnosa spomenika u prostoru Piranesi ne samo da znalački savladava problem odnosa topografske stvarnosti i umjetničke interpretacije već prikazuje odnos novije arhitekture i rimske starine mudro kadrirajući diskurs urbanizacije Rima. Primjenom sad već zrele iluzionističke modelacije perspektivnih skraćenja prostora, monumentalizacijom spomenika i njegova širenja u prvi plan te smjelim kontrastima svjetla i sjene dokazuje kako i komercijalna veduta ´suvremenog´ Rima, skupina kojoj pripada ovaj list, može jednako dobro utjeloviti ideju pojma magnificenza (veličanstvenost).
Katalog raisonné: H. Focillon, kat. 849; A. M. Hind, kat. 66; J. Wilton – Ely, kat. 199; L. Ficacci, kat. 937.
Ana Petković Basletić