Presjek unutrašnjosti bazilike sv. Pavla izvan zidina, [1749.], oko 1761.

Spacato intorno della basilica si S. Paolo fuori le mura
iz serije Vedute di Roma, 1745. ili 1747. – 1778.

bakropis

415 x 610 / 540 x 790 mm

ručno rađeni papir

signatura na margini otiska, ispod natpisa, u donjem lijevom kutu: Piranesi fecit.

adresa na margini otiska, ispod natpisa lijevo: Presso l’ Autore a strada Felice nel palazzo Tomati cicino alla Trinità de’ monti. A paoli due e mezzo.

natpis ispod prikaza: Spacato interno della basiclica si S. Paolo fuori lem ura, eretta da Costantino Magno, divisa in cinque Navate co’ l sua Crociata. Ottanta Colonne di marmo greco, venato di vario colore, quivi trasportate / dal sepolcro si Ardiano Imperatore, sostnenano le Navate variando di grandezza, e lavoro le laterali da quelle della Navata di mezzo. Altre Colonne dieci di Granito sono sparse per la Crociata ; intorno alla quale, come ancora intorno la Navata di mezzo / cronologicamente disposti si veggono li Ritratti si tutti i Sommi Pontefici Romani con altre Pitture antiche gia quasi consumate dal tempo. Il Pavimento delle Navate e formato di rotti pezzi di marmo, levati dalle Rovine di altri Edificii antichi.

III. stanje ploče

podrijetlo: zbirka Ivković

inv. br. KG HAZU 3058

Pogled na unutrašnjost bazilike sv. Pavla izvan zidina pripada ranijim listovima serije s prikazima antičkog i ´suvremenog´ Rima Vedute di Roma. Na toj seriji, kultnog statusa, Giovanni Battista Piranesi radi gotovo do kraja života. Do sada su znanstvenici i istraživači Piranesijeva djela i života smatrali kako umjetnik na seriji počinje raditi u Rimu poslije drugog boravka u Veneciji, dakle oko 1747., međutim R. Battaglia iznosi tezu da bi početak na seriji mogao biti i raniji, odnosno u Rimu prije njegova drugog odlaska u Veneciju, dakle oko 1745. (v. Battaglia, 2006., str. 119). Grafike objavljuje uglavnom kao slobodne listove, koje, zbog tržišne potražnje, gdjekad uvezuje u sveske zajedno s grafikama iz nekih drugih serija. Zbog njihove iznimne popularnosti kod kozmopolitskih putnika i kolekcionara, svih sto trideset i pet matrica, pa čak i dvije kojima Francesco nadopunjava konačan broj serije, za Piranesijeva života, a i kasnije, doživjele su brojna stanja zabilježena na otisnutim listovima. Prema detaljnom katalogu A. M. Hinda za Pogled na unutrašnjost bazilike sv. Pavla izvan zidina zabilježeno je ukupno sedam stanja ploče; naš otisak, s cijenom lista i novom adresom palače Tomati, u kojoj se Piranesi udomaćio 1761. i u kojoj ostaje do smrti, odgovara trećem stanju matrice i najraniji je otisak iz te serije u Kabinetu grafike.

Piranesijev pogled na unutrašnjost peterobrodne crkve podignute u kasnom 4. stoljeću pripada vizualnom korpusu slika, crteža i grafika koji su zabilježili njezino stanje unutrašnjosti prije požara 1823. godine. U prikazu naglašene prostorne monumentalnosti prepoznajemo s jedne strane utjecaj slavnog slikara rimskih veduta, Giovanni Paola Panninija (1691./2. – 1764.) i njegova pogleda na unutrašnjost iste crkve, a s druge sceničnost kompozicije pogleda iskosa (scena per angolo) braće Valerijani, Piranesijevih kratkotrajnih, ali bitnih učitelja tijekom formativnog razdoblja, kod kojih je, prema recentnim tezama, Piranesi učio tijekom 1741. u Rimu (Rossi: 2016., str. 29). Asimilacijom različitih utjecaja iluzionističke modelacije gradi dinamizirani velebni prostor gotovo nesagledive longitudinalnosti. Doneseno kompozicijsko rješenje nadmašuje ono primijenjeno u pogledu na unutrašnjost sv. Petra (F. 788; H. 4), a primijenit će ga još na pogled interijera u seriji rimskih veduta kod prikaza interijera crkve sv. Ivana Lateranskog iz oko 1768. (F. 726; H. 88) te kod prikaza interijera bazilike sv. Marije Velike iz 1776. (F. 835; H. 129).

Piranesi je u seriji Vedute di Roma, osim pogleda na unutrašnjost bazilike, oko 1748. godine zabilježio i pogled na fasadu same crkve (F. 723; H. 6).

Katalog raisonné: H. Focillon, kat. 792; A. M. Hind, kat. 7; J. Wilton – Ely, kat. 138; L. Ficacci, kat. 876.

Ana Petković Basletić